BUDUĆA MORSKA I OBALNA ZAŠTIĆENA PODRUČJA CRNE GORE

Područje koje se prostire severozapadno od rta Platamuni odlikuje nepristupačna stenovita obala, čije se …

Buduće zaštićeno područje u moru Katič obuhvata desetak kilometara centralnog dela crnogorskog primorja.

Okolina rta Ratac predstavlja oblast izuzetnog biodiverziteta, iako je brojnost nekih jedinki izuzetno mala…

Stari Ulcinj predstavlja jedino predloženo područje za buduću zaštitu, koje za sada još nema definisane granice…

INTERVJU MJESECA :
Ivana Radonjić
1. Ivana Radonjić, kako je došlo do toga da postanete administrator web sajta o zaštićenim područjima u Crnoj Gori?
Ronjenjem se bavim od malih nogu, a ljubav prema prirodi me je pri izboru fakulteta usmerila na ekologiju. Za vreme studiranja počela sam da sarađujem i postala član nevladine organizacije MedCEM. Kao nevladina organizacija dobili smo projekat izrade ovog web sajta, a s obzirom da sam učestvovala u prikupljanju podataka i pripremi projekta pred mene se postavio zadatak administriranja samog sajta. Nekako je to bio prirodan sled događaja, budući da sam bila u dodiru sa podacima i pre nego je sam projekat počeo.
2. Da li je bilo lako i jednostavno doći do podataka?
Materijal za zaštićena područja u crnogorskom primorju prikupljamo godinama unazad. Veliki deo podataka prikupili smo samostalno kao organizacija, i nije bilo lako toliku količinu materijala najpre prikupiti, a onda analizirati i klasifikovati. Osim naših podataka, dosta je i stručnih radova, članaka, izveštaja, fotografija i drugog materijala koji smo isto tako dugo prikupljali, a što takođe zahteva vreme, trud i strpljenje, ali zadovoljstvo je kad se na kraju vide rezultati.
3. Gde ste sve sakupljali materijal?
Istina nema mnogo interesovanja za zaštićena područja u Crnoj Gori, s tim u vezi teško je doći do ozbiljnih podataka. Deo koji smo samostalno sakupili podrazumevao je sate i sate ronjenja u oblastima koje će svakako u budućnosti nadamo se biti zaštićene. Ronjenjem smo fotografisali, snimali i zapažali stanje koje smo kasnije analizirali i pravili izveštaje. Nešto od materijala je iskorišćeno i iz drugih sličnih projekata na kojima smo bili angažovani. Drugi deo materijala sakupljali smo po raznim bibliotekama, institutima, arhivama u Crnoj Gori i Srbiji. Najveći deo naučnih radova smo dobili sa Insituta za biologiju mora u Kotoru (časopis Studia Marina).
4. Šta vam je bilo najzanimljivije u dosadašnjem istraživanju Crnogorskog primorja?
Meni kao ekologu i biologu, moram priznati da je nainteresantniji bio terenski rad, ronjenje i fotografisanje vrsta. Uživanje je ronjenje kroz crnogorsko primorje, posebno kroz ova područja koja očekujemo da budu zaštićena. Bila bi velika šteta uništiti tako raznolik morski biodiverzitet,specifičan i jedinstven sa mnogo aspekata.
5. Kada će sajt biti u punoj funkciji?
Trebalo bi da sajt bude u punoj funkciji do kraja godine, a u predstojećem periodu će postepeno biti dopunjavan sa naknadno prikupljenim i obrađenim podacima. Za sada na web sajtu ima već preko 200 naučnih radova, 800 fotografija, 50 dokumenata, 20 kratkih filmova, a biće ih svakim danom sve više…