1. Hrvoje, posle brojnih morskih istraživanja realizovanih u Hrvatskoj, ove godine ste prvi put zaronili i u Crnoj Gori. Kakvi su prvi utisci?

U podmorju Crne Gore nisam puno ronio, tako da ovo što ću reći temeljeno je na vrlo malom broju „uzoraka“. Prvo što sam primijetio, da je raspored staništa poprilično jednostavan što je u prilogu s puno jednostavnijem morskim geografskim krajolikom. S visokih priobalnih planina, vodom se ispire šljunak, pijesak i mulj koji čine dna skoro svih većih uvala, a izvan velikih uvala je vapnenačka stijena, uobičajena za cijelu istočnojadransku obalu. Na stijeni se izmjenjuju staništa zavisno o dubini i utjecaju svjetlosti i valova. Unutar uvala, čim jačina valova dopušta javlja se naselje najveće mediteranske cvjetnice, posidonije koja je na ovim prostorima iznimno stara. Slojevi prastarih rizoma (korjenja) su iznimno duboki što je fascinantno, kao i grebeni koje oni stvaraju. Ali opet kažem, jako sam malo ronio tako da nakon više zarona ću moći više reći.

2. Kakvo je Vaše mišljenje o lokacijama odabranim za buduća zaštićena područja u moru u Crnoj Gori (Platamuni, Katič, Ratac, Stari Ulcinj)?

Crna Gora ima veliki problem oko izgradnje na samoj morskoj liniji, a pošto je većina obale izgrađena predložena zaštićena područja su skoro jedina područja, za sada, bez gradnje tako da je to logičan prijedlog. Također je dobar i smještaj zaštićenih područja, udaljenosti između njih nisu prevelike tako da se vrste mogu izmjenjivati između područja što povećava genetičku raznolikost područja time i veću snagu zaštićenih morskih područja.

3. Koja je razlika u stepenu zaštite mora u Hrvatskoj u odnosu na Crnu Goru?

U Hrvatskoj, pogotovo na papiru, stupanj zaštite je na visokoj razini. Mi imamo 3 nacionalna i 2 parka prirode u funkciji morskih zaštićenih područja. Također značajna površina mora i morskog dna je uvrštena u europsku mrežu zaštićenih područja NATURA2000. Kao što sam rekao, na papiru to izgleda idealno, ali u praksi treba još puno posla i truda da stanje zaštite i razumnog korištenja mora bude zadovoljavajuće.

4. Za koja hrvatska iskustva i rezultate u zaštiti mora mislite da bi mogli biti primenjeni u Crnoj Gori?

Prvenstveno treba „nagovoriti“ lokalno stanovništvo da im je blizina zaštićenog područja veliki plus, a ne minus. I tu vidim veliki posao za lokalni nevladin sektor. Bitno je osobi koja će živjeti u blizini morskog zaštićenog područja ukazati na mogućnosti prvenstveno zarade, a onda i estetske vrijednosti te povećanju kvalitete života. U Crnoj Gori još uvijek prevladava razmišljanje o masovnom turizmu, u Hrvatskoj se to mišljenje polako mijenja te ga zamjenjuje visoko vrijedan više-manje održiv turizam.

5. Da li mislite da bi razmene stručnjaka i zajednički projekti između Hrvatske i Crne Gore mogli biti obostrano korisni?

Prekogranični projekti te razmjene iskustava i stručnjaka su nužnost i potreba jer zaštita prirode ne poznaje granice i Jadransko more treba gledati kao jednu cjelinu. Ulaskom Hrvatske u EU otvorene su dodatne mogućnosti uz već postojeće pretpristupne fondove da se u prekograničnoj suradnji iskorištavaju i sredstva iz strukturnih fondova. U skorijoj budućnosti će se otvoriti nekoliko natječaja te se nadam da ćemo uspjeti prijaviti zajedničke projekte.